Kapitalizam je jedini sustav koji se bazira na cinjenici da svaki pojedinac posjeduje vlastiti život. Kapitalizam je jedini socijalni sustav u kojem su pojedinici slobodni ostvarivati vlastite razumne ciljeve, imati pravo na vlasništvo i profitirati uz vlastite napore. Osigurava prava pojedinaca, ogranicenu ustavnu vladu, te jaca politicku, intelektualnu i ekonomsku slobodu.

Što je kultura slicnija kapitalizmu, veca je njena sloboda i prosperitet

Tako sudi povijest. U samo dva kratka stoljeca, kapitalizam je podigao covjekov životni standard do visina kakve se nisu mogle ni sanjati u predkapitalistickoj eri. Cesto se danas zaboravlja da je Zapadna Europa, prije kapitalisticke revolucije u kasnom osamnaestom stoljecu, patila pod opresivnom moci feudalne aristokracije i da je bila ekvivalent današnjoj zemlji Treceg Svijeta – uništavana gladu, opetovanim epidemijama kuge i neizrecivim siromaštvom. Ali više ne.

Kada se posljednji puta dogodila nestašica hrane i umiranje od gladi u bilo kojem kapitalistickom društvu – bilo u Zapadnoj Europi, Sjevernoj Americi ili Aziji? U cijeloj povijesti Sjedinjenih Americkih Država, nikada nije bilo masovne gladi. U ljudskoj povijesti kapitalizam je stvorio neprikosnoveno izobilje, omogucujuci stotinama milijuna ljudi da žive bolje danas nego svi kraljevi jucer.

Manje kapitalizma znaci više bijede

Ali nekapitalisticki narodi – fašisticke, socijalisticke, vojne ili teokratske diktature – zarobljavaju vlastite gradane i jedva opstaju u bezdanskoj bijedi i nehumanim uvjetima života. U mnogim africkim zemljama životni standard je stotinu ili dvije stotine dolara na godinu. U Sjevernoj Koreji, ljudi umiru od gladi u desecima tisuca. U Kubi se ljudi utapaju pokušavajuci plivati do slobode u Sjedinjenim Americkim Državama. Milijuni ugnjetavanih ljudi diljem svijeta žele emigrirati u Slobodni Svijet. A želi li tko u kapitalistickim narodima iseliti u Kambodžu?

Što cini mogucim tako veliki uspjeh kapitalizma?

Koji principi objašnjavaju tu cinjenicu da su najveci ljudski izumi i umjetnicka djela – njegovi najživotvorniji materijalni i duhovni napretci – parni stroj, kino, telegraf, telefon, elektricna žarulja, roman, automobil, simfonija, avion, radio, televizija, osobno racunalo, Internet i mnogobrojni lijekovi – stvoreni pod kapitalizmom?

Najjednostavniji odgovor jest: sloboda.

Kada su ljudi slobodni ostvarivati vlastite interese, te kada su slobodni koristiti svoj razum u potrazi za zaradom i poboljšanjem svog života, oni su nevjerojatno produktivni. Politicka i ekonomska sloboda kapitalizma oslobada najbolje umove i najambicioznije ljude da grade, stvaraju, inoviraju, izumljuju i unapreduju dobrobit i srecu svih.

Najveci izumitelj covjecanstva, Thomas Edison, u svom laboratoriju u Menlo Parku, izradivao je svoje projekte upravo sa svrhom što vece profitabilnosti. On je, kao i još mnogi drugi veliki izumitelji i industrijalci odgovorni za podizanje životnog standarda svih ljudi, zaslužio i uživao veliko bogatstvo. Slobodni – pod kapitalizmom – da stvaraju, proizvode i grade za osobni probitak, naposlijetku su podigli životne standarde sviju.

Razum

U to je umješan dublji princip: Kapitalizam je sustav razuma. Razum je covjekov najosnovniji instrument preživljavanja, kao što su krila pticama. Samo uz pomoc razumnog razmišljanja i produktivnog rada može covjek podici svoj životni standard i povecati ocekivano trajanje života. Ali razum ne funkcionira pod prisilom. Prisila paralizira kreativnost. Um se ne može zarobiti. Kapitalizam cvijeta zato što je to jedini sustav slobode duha, slobodnih ljudi i slobodnih tržišta.

Najveci mislioci i aktivisti povijesti – od Aristotela do Johna Lockea, od Thomasa Jeffersona do Adama Smitha, Ludwiga von Misesa i Ayn Rand – prepoznali su, borili se i slavili slobodu covjekovog razuma. Oni su razumjeli da kada su ljudi potlaceni, razum je ugušen i da slijedi tama barbarizma. Ali kada su ljudi slobodni razmišljati i postupati u skladu sa svojim razmišljanjima, kada je razum osloboden, onda su Renesansa i Prosvjetiteljstvo moguci. Sloboda jest sloboda uma. Ugnjetavanje jest ugnjetavanje uma.

Univerzalno i neizbježno

Nije slucajnost da su periodi u kojima je covjecanstvo uživalo najvecu slobodu urodili najvecim postignucima. Od Zlatnog doba Atene do talijanskog Preporoda, do tehnoloških i industrijskih postignuca u Sjedinjenim Državama, sloboda ljudskog uma vodila je do sjajnih napredaka u filozofiji, umjetnostima i znanosti.

To je obecanje koje nam kapitalizam daje, kao i njegova sposobnost. To je kapitalisticka vizija. To je naša vizija.

Oslobodite ljudski um i pogledajte spektakl njegovog napretka. Uživajte u ljepoti njegovih skulptura, slika i simfonija; uzdignite se uz heroje njegovih romana, divite se njegovim filozofskim, znanstvenim i tehnološkim napretcima.

Zapad je napredovao kulturološki i ekonomski zato što je imao barem malo poštovanja prema ljudskom razumu i neotudivim pravima pojedinaca. To su neizbježni preduvjeti za ljudski napredak. Ako želimo efekt kulturološke Renesanse, moramo ozakoniti principe politicke i ekonomske slobode.

Trenutna smetnja izgladnjelim milijunima Treceg Svijeta je identicna onoj u Europi tokom Srednjeg vijeka. Diktatori su ih pretvorili u roblje. Dajte im slobodu – i dajete im život. Oni imaju tu prednost vidjeti što je Zapad ostvario. Kada ostvare slobodu, mogu ponoviti postignuca kapitalizma.

Tvoj život, tvoj izbor

Kapitalizam je najbolji mecena kojeg je covjek ikada imao. Vrijeme je da razumni muškarci i žene svih naroda prepoznaju tu cinjenicu i u potpunosti prihvate sustav razuma i prava pojedinaca.

Ljudi svih zemalja ujedinite se u svojoj podršci kapitalizmu.

Sve što možete dobiti je svijet predivnih postignuca.